Prirodne znamenitosti

Ono što ovaj kraj čine posebnim su biološke raznolikosti, bogat biljni svijet te osobita mikroklimatska obilježja. Bujna vegetacija koja se prostire na proplancima povezujući se u jedinstveni svijet flore i faune. Prirodni procesi koji su se odvijali kroz dugi niz godina omogućila su staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Najveći dio porječja rijeke Mirne pripada području flišnih naslaga te je njezin sliv vrlo bogat glinom. Područje obiluje izvorskim vodama. Motovunski brijeg visok je 277 m.n.v. Sa njegova se vrha otvaraju iznimni vidici dajući izuzetni značaj istarskom prirodnom krajoliku. 

 

 

Vidikovci

Gradske zidine. Inspirirane prošlošću a nadahnute budućnošću. Mistične, a opet tako posebne. Bogatstvo boja i ljepote u sva četiri godišnja doba pružaju osjećaj ugode, ispunjenosti i blagostanja. Idiličan pogled se prostire kroz vinograde, dolinu rijeke Mirne, šumu Sv. Marka, odnosno Motovunsku šumu koja je daleko poznata kao najveće zaokruženo stanište bijelog tartufa. Pogled seže od najviše istarske planine Učke pa sve do mora pokraj Novigrada. Pogled na Motovun će Vas zasigurno oduševiti. Budete li ovaj drevni gradić gledali samo kao sliku ostat ćete prikraćeni za čitav jedan svijet. Tko jednom dođe u Motovun, uvijek mu se vraća. Uvjerite se!

 

 

 

Rijeka Mirna

Podno brdovitog i vegetacijom bogatog brežuljka teče najduža rijeka na Istarskom poluotoku, rijeka Mirna. Dužine gotovo 53 kilometara. Izvor joj se nalazi u mjestu Kotli nedaleko Huma a ulijeva se u Jadransko more nedaleko Novigrada. Mirnom se plovilo i davno prije Rimskog osvajanja Istre. A bila je plovna od Antenala na morskoj obali pa sve do Fontane podno Buzeta. Njenim donjim tokom plovili su brodovi dužine i do 100 metara. Smanjenjem korita rijeke javila se potreba za potpuno novim umjetnim koritom te staro korito gotovo u potpunosti presušuje.

 

Motovunska šuma

 

Motovunska šuma obrasla je starim listopadnim drvećem na naplavinama uz rijeku Mirnu. U ovoj šumi obilježje prirodne rijetkosti daje hrast lužnjak (Quercus robur), koji je uobičajena vrsta u nizinskim krajevima kopnenih dijelova Hrvatske. Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije šuma je bila rezervat uzgaja drveća za opskrbu brodogradilišta graditeljskim drvom, a danas je najveće jedinstveno svjetsko stanište bijelog tartufa (Tuber magnatum Pico). 

 

Parenzana

Željeznička pruga Parenzana, koja je spajala Trst i Poreč, a prolazila je podno Motovuna otvorena je 1902. Trasa duga 123 kilometra, prelazila je preko jedanaest mostova, šest vijadukata i kroz devet tunela. Uvođenjem jeftinijeg autobusnog prijevoza, pruga je 1935. zatvorena i nešto kasnije razmontirana. Dio trase stare pruge je preuređen za biciklističke i pješačke staze. Danas se trasom Parenzane održavaju MTB utrke i biciklijade.     

Zmajeve brazde

Motovun je, prema mišljenju alternativnih znanstvenika, najsnažnije izvorište pozitivne energije u Istri, jer se ovdje križaju tri zmajeve brazde. Njihova je uloga raznošenje energije koja se oslobađa kroz zemljine dišne otvore i tako životnom energijom opskrbljuju sva zemaljska bića od biljaka do čovjeka, sve čime je naseljen krajolik.

Photo: David Matković

 

Šublenta

Na vrhu Šublente, brijegu visokom 351 metara, nalazi se crkva Rođenja Blažene Djevice Marije podignuta u 17. stoljeću na mjestu nekadašnje benediktinske opatije. U starohrvatskom razdoblju, vremenu doseljavanja, u 6. i 7. stoljeću, ovdje se nalazilo njihovo pogansko svetište. Prije toga i prije dolaska Rimljana ovdje je postojala ilirska gradina, naselje kružnog oblika sa zaštićeno zidinama. Ovdje se 8. rujna na Malu Gospu okupljaju hodočasnici